Kašika dobrog džema bez šećera može da promeni ceo doručak. Ne zato što treba da se odreknete slatkog trenutka, već zato što voće može da dobije glavnu reč. Kada je ukus pun, tekstura prijatna, a sastav jasan, kriška hleba, ovsena kaša ili palačinka postaju mali rituali koji daju energiju za dan.
Za porodice, rekreativce i sve koji pažljivije biraju ono što stavljaju na sto, džem nije samo namaz. On je način da se sačuva ukus zrelih plodova i da se svakodnevnim obrocima doda prirodna voćna nota - bez nepotrebnih dodataka i preterane slatkoće.
Izraz „džem bez šećera” ljudi često koriste kada žele proizvod bez belog, rafinisanog šećera. Ipak, vredi čitati deklaraciju, jer između različitih proizvoda postoje važne razlike. Voće prirodno sadrži šećere, a neki džemovi se zaslađuju voćnim sastojcima, sokovima, zaslađivačima ili fruktozom. Zato naziv na prednjoj strani tegle nije zamena za sastav.
Dobar izbor počinje od pitanja: koliko je voća u tegli i šta je još dodato da bi džem dobio ukus, gustinu i trajnost? Kada je odgovor jednostavan, lakše je znati šta jedete. Voće, pektin iz jabuke i pažljivo vođen postupak pripreme imaju svoju jasnu ulogu. Pektin je prirodni sastojak koji pomaže da džem dobije prijatnu, mazivu strukturu bez potrebe za složenim nizom aditiva.
Kod proizvoda koji koriste fruktozu iz jabuke, slatkoća može biti zaokruženija i voćnija. To ipak ne znači da takav proizvod ne sadrži prirodne šećere. Za osobe koje prate unos ugljenih hidrata, naročito za ljude sa dijabetesom, najbolji pristup je da pogledaju nutritivnu tabelu, količinu ugljenih hidrata po porciji i preporuke svog lekara ili nutricioniste. Pametan izbor nije zabrana, već informisana mera.
Voće ubrano rukom i pripremljeno jednostavnim, tradicionalnim postupkom nosi ono zbog čega džem volimo: prepoznatljivu aromu, boju i ukus koji ne mora da se skriva iza veštačkih pojačivača. Malina treba da miriše na malinu. Šljiva treba da ima svoju dubinu. Kajsija treba da ostane sunčana i nežna i kada se namaže na topli tost.
Zato čista tegla govori mnogo. Džem bez dodatog šećera, konzervansa, veštačkih boja i vode ostavlja više prostora samom plodu. To je posebno važno roditeljima koji žele jednostavniji izbor za porodični sto, ali i svima koji posle treninga ili tokom radnog dana traže ukusnu užinu sa jasnim poreklom.
Naravno, ukus zavisi i od vrste voća. Bobičasto voće je živahno, izražajno i često blago kiselkasto. Kupina i crna ribizla imaju puniji, tamniji karakter. Jagoda i malina daju poznatu domaću toplinu, dok šljiva i kajsija vraćaju uspomenu na ostavu punu tegli. Aronia, brusnica i nar predstavljaju izbor za one koji vole intenzivnije, slojevitije voćne note.
Navikli smo da džem povezujemo sa veoma slatkim ukusom, pa nam prvi zalogaj proizvoda bez rafinisanog šećera može delovati drugačije. To nije mana - to je prilika da se osete nijanse voća. Kiselkast ton brusnice, mirisna malina ili bogata šljiva tada nisu samo pozadina slatkoći, već glavni doživljaj.
Ako tek prelazite na ovakav izbor, počnite sa voćem koje već volite. Jagoda i kajsija obično su blage i poznate, dok su crna ribizla, aronia ili nar odlični kada poželite snažniji ukus. Svaka tegla može imati svoju priliku: jedna za doručak, druga za peciva, treća za malu užinu pre šetnje ili posle rekreacije.
Prvo pogledajte redosled sastojaka. Sastojak koji je naveden prvi prisutan je u najvećoj količini, pa džem sa voćem na početku liste daje dobar znak da voće zaista nosi proizvod. Zatim proverite da li su sastojci razumljivi i da li su dodati konzervansi, boje ili zaslađivači koje ne želite u svojoj ishrani.
Drugo, razmislite o svojoj navici korišćenja. Za malu porciju uz doručak važni su ukus i sastav. Za aktivne dane može prijati i praktična kombinacija džema sa integralnim hlebom, grčkim jogurtom ili ovsenim pahuljicama. Za decu je često dobar izbor proizvod sa čistim, poznatim sastojcima i ukusom voća koji lako prihvataju.
Treće, ne preskačite veličinu porcije. Čak i kada birate džem bez dodatog šećera, mera je deo uravnotežene ishrane. Jedna do dve kašičice mogu dati dovoljno ukusa uz tost, palačinku ili jogurt, bez toga da ceo obrok postane previše sladak. Kod osoba sa dijabetesom porcija i ukupan obrok imaju poseban značaj, pa je korisno pratiti individualni plan ishrane.
Džem nije rezervisan samo za nedeljno jutro. Na kašici uz kiselo mleko ili jogurt daje brz voćni završetak. U ovsenoj kaši može zameniti potrebu za dodatnim zaslađivanjem, a uz mladi sir pravi lep spoj kremastog i voćnog. Kada želite nešto jednostavno nakon fizičke aktivnosti, namažite tanak sloj na krišku hleba od celog zrna i dodajte nekoliko komada svežeg voća.
U kuhinji se dobro pokazuje i kao mali dodatak, a ne kao glavni sastojak. Kašičica džema od šljive može zaokružiti ukus domaćih kolačića, dok malina ili kupina lepo pristaju uz lagane deserte. Važno je da džem ne prekriva sve ostalo, već da doprinese aromom i bojom.
Za porodični sto, više različitih ukusa donosi i više radosti. Neko će izabrati jagodu, neko kupinu, a neko će se vraćati intenzivnoj aroniji. U tome je lepota voća: priroda ne nudi jedan ukus za sve, već obilje koje prati raspoloženje, sezonu i navike.
Najbolji džemovi nastaju kada se tradicija ne shvata kao nešto staromodno, već kao pažnja prema plodu, vremenu i ljudima koji ga biraju. Ručno ubrano voće, jednostavan sastav i pektin iz jabuke mogu dati proizvod koji deluje domaće, a pripada brzom, aktivnom životu.
Schmekers ovu ideju neguje kroz voćne ukuse koji ne traže veštačko ulepšavanje. Tegla treba da bude puna karaktera voća, spremna za jutro u pokretu, užinu sa decom ili miran trenutak uz omiljeni zalogaj.
Sledeći put kada otvorite džem, zastanite na trenutak i probajte ga bez žurbe. Ako u njemu prepoznate voće, jednostavnost i ukus kojem želite da se vratite, pronašli ste mali svakodnevni izbor koji zaista ima smisla.